Sa „Dunavom“ bezbednije na drumu

objavljeno 01.02.2023.

Održan panel „Sigurni na četiri točka“

U Beogradu, 25. januara, u organizaciji portala „Blic.rs“ i kompanije „Ringier“, te uz podršku Kompanije „Dunav osiguranje“ održan je panel „Sigurni na četiri točka“ na temu bezbednosti u saobraćaju i značaja auto-osiguranja za bezbednost u toj oblasti. Panel je okupio ugledne stručnjake, koji su osvetlili trenutnu situaciju u tom pogledu u Srbiji i ukazali na mere koje svi treba da preduzmu kako bi ona bila bolja.

‒ Republika Srbija je država s najmanjim brojem neosiguranih vozila, i to pre svega zahvaljujući aktivnoj ulozi regulatora i Ministarstva unutrašnjih poslova, i njihovoj saradnji s drugim institucijama i osiguravačima, što u ekonomsko-socijalnom smislu predstavlja visok nivo zaštite za potencijalne žrtve saobraćajnih nezgoda – rekao je Miloš Milanović, član Izvršnog odbora Kompanije „Dunav osiguranje“, koja je tržišni lider u delatnosti osiguranja.

U osiguranju od auto-odgovornosti „Dunav“ ima tržišno učešće od oko 32 odsto, a u poslednje vreme ostvaruje značajan rast i u kasko osiguranju motornih vozila. Pritom, Kompanija godišnje ima blizu 50.000 odštetnih zahteva po osnovu osiguranja motornih vozila, a visok stepen ažurnosti u njihovom rešavanju ključ je poverenja građana ne samo u „Dunav“ nego i u delatnost osiguranja uopšte, podvukao je Milanović i dodao da je potrebno uložiti još mnogo truda na podizanju svesti građana o značaju osiguranja.

U prilog tome, Krsto Lipovac, šef Katedre za bezbednost saobraćaja na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu, istakao je da je osiguranje civilizacijsko dostignuće neophodno za efikasno odvijanje saobraćaja i sigurnost učesnika u saobraćaju.

‒ Društveno-ekonomske posledice saobraćajne nezgode procenjuju se danas na oko 3,3 miliona evra po nezgodi, što je daleko više od iznosa nadoknade pri isplati štete, te onoga što prosečan pojedinac sagledava kao posledicu. Društvenoj zajednici, koja mora da vodi računa o sveukupnim posledicama saobraćajnih nezgoda, neophodan je uređen sistem osiguranja ‒ rekao je Lipovac.

On je izneo ohrabrujući podatak da na našim putevima danas godišnje gine daleko manji broj ljudi nego 90-ih godina ‒ čak 1.400. Znatno manji broj poginulih prvi put je zabeležen 2014. godine, ali nažalost nismo uspeli da održimo kontinuitet, već broj poginulih i povređenih oscilira. Tome, između ostalog, doprinosi i veći broj automobila kojih će, kako se očekuje, za narednih 10 godina biti dvostruko više. To nas mora motivisati da posvećeno radimo na bezbednosti saobraćaja ‒ rekao je profesor Lipovac.

Uporedne podatke o saobraćajnim nezgodama u prethodne dve godine izneo je Dragan Ivanović, potpukovnik policije i šef Odseka za saobraćajne nezgode u Upravi saobraćajne policije u Direkciji policije.

– Na našim putevima prošle godine poginula su 553 lica ‒ za 23 više nego 2021. godine. U istom periodu broj saobraćajnih nezgoda opao je za oko 1.200, ali su tom statistikom obuhvaćene samo one nezgode gde je saobraćajna policija vršila uviđaj. Sve više ljudi popunjava evropski izveštaj o šteti, pa stoga nemamo potpuno precizne podatke o broju nezgoda. Za 1.000 je smanjen i broj povređenih. Ono što naročito brine jeste broj poginule dece. U 2021. u saobraćaju je stradalo osmoro, a prošle godine čak dvanaestoro.

Srbija je bila i ostala na proseku EU po bezbednosti saobraćaja i broja poginulih po stanovniku, što znači da smo dobro radili, da su dosadašnje mere dale rezultate i da tako treba nastaviti, rekao je prof. dr Milan Vujanić, predsednik Komiteta za bezbednost saobraćaja, koji je naglasio da je priča o bezbednosti saobraćaja ozbiljno pokrenuta 2001. godine.

‒ Ustanovili smo 37 opasnih lokacija sa ciljem da smanjimo broj poginule dece za 30 odsto. Rezultat preduzetih mera bio je smanjenje za 45 odsto, a 2006. godine nijedno dete nije poginulo. Ako tadašnje podatke uporedimo sa najnovijom statistikom, moramo se zapitati šta je zaustavilo dobru tendenciju koju smo imali – rekao je Vujanić i kao glavne uzroke nesreća naveo nepažnju, pogrešnu procenu, grešku u sporazumevanju, pogrešno izveden manevar, višu silu, te prepreke na putu.

„Dunav osiguranje“ sa svoje strane ulaže napore na unapređenju bezbednosti u saobraćaju.

‒ Vozila koja učestvuju u saobraćaju moraju da budu tehnički ispravna. MUP je zajedno sa Agencijom za zaštitu saobraćaja u prethodnom periodu napravio veliki iskorak, a u delu osiguranja i podizanja nivoa bezbednosti u saobraćaju, Kompanija daje svoj doprinos preko 72 linije tehničkog pregleda širom Srbije ‒ naglasio je Milanović i ukazao na problem sve veće prosečne starosti vozila našeg voznog parka, koja dostiže čak 17 godina. Neispravna vozila ne smeju da se puštaju u saobraćaj ‒ izričit je Milanović.

S druge strane, osiguranje predstavlja ekonomsku zaštitu interesa osiguranika, pa vozači treba da poseduju osnovna znanja o tome šta žele da zaštite.

– Kompanija „Dunav osiguranje“ je počela sa razvojem novih usluga koje osiguranicima pružaju mogućnost da ekonomski isplativije upravljaju svojim finansijama. Nedavno smo kreirali kasko sudar osiguranje, koje podrazumeva zaštitu vozila, ali samo u situaciji kada je osiguranik odgovoran za saobraćajnu nezgodu. Ako on nije odgovoran, zaštićen je putem osiguranja od auto-odgovornosti štetnika. Dakle, u situaciji kada je saobraćajna nezgoda prouzrokovana vašom krivicom, imate pokriće za štetu na svom vozilu za znatno niži iznos nego kod punog kasko osiguranja. „Dunav“ će nastojati da u narednom periodu građanima pruži širu lepezu mogućnosti, kako bi oni, vodeći računa o svojim ekonomskim interesima, mogli da biraju šta im je isplativiji vid osiguranja. Ne možete prodavati uslugu osiguranja koja je skuplja od automobila, te se osiguravači moraju prilagoditi tržištu – objasnio je Milanović i naglasio da osiguranike treba edukovati da razmišljaju šta je njima prvenstveno potrebno kada je u pitanju osiguranje i da imaju u vidu da to nije uvek najskuplja usluga.

A što se tiče šteta, pre svega u osiguranju od auto-odgovornosti, Milanović je ukazao na to da iznosi stalno rastu uprkos tome što se broj nezgoda smanjuje. Isplata naknade štete je drastično skočila. Danas gotovo da nema materijalne štete manje od 2.000 evra, dok je nematerijalna šteta na nivou od oko 200.000 dinara i to samo u slučaju lakih povreda, što rezultira velikim brojem šteta u milionskim iznosima.

Na panelu su se čuli i zabrinjavajući podaci o broju sankcionisanih vozača koji su upravljali vozilom pod uticajem alkohola i psihoaktivnih supstanci. U 2022. njihov broj je bio veći nego u 2021. godini. Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, u prethodnoj godini sankcionisano je 2.600 vozača, a za oko 20 odsto povećan je i broj vozača sankcionisanih zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola. Zaprećene kazne za takve prekršaje nisu zanemarljive. Za vožnju pod dejstvom alkohola sa preko 2 miligrama po mililitru kazna je od 30 do 60 dana zatvora, novčana kazna od 120.000 do 140.000 dinara, kazneni poeni i oduzimanje dozvole. Kada dođe do nezgode, te kazne se i uvećavaju. Ipak, kazna je najmanji problem kada se sagledaju sve posledice nesreće, te bi učesnici u saobraćaju trebalo da imaju na umu da pravila poštuju zbog sebe, a ne zbog policije.

A na pitanje kako da budemo sigurniji na četiri točka, i da li su kazne presudne, struka je ponudila odgovor ‒ učesnicima u saobraćaju treba jasno predstaviti kolika je opasnost kada uđu u saobraćaj. Dakle, suština je u edukaciji.

Pročitajte