Bezbednost dece u saobraćaju
objavljeno 15.09.2025.
Danas je od ključne važnosti da deca od najranijeg uzrasta uče o saobraćaju, jer su se u odnosu na prošla vremena uslovi značajno promenili. Nekad su se deca slobodno i bezbrižno kretala kroz sela i prirodu, dok su vozila bila sporija a saobraćaj mnogo ređi. Danas je situacija potpuno drugačija – većina stanovništva živi u urbanim sredinama, gde gust saobraćaj, široki bulevari i složena infrastruktura predstavljaju svakodnevni izazov.
Deca danas učestvuju u saobraćaju na različite načine – kao suvozači, pešaci, biciklisti ili korisnici javnog prevoza. Najmlađa deca često putuju automobilom s roditeljima, dok starija sve češće samostalno koriste saobraćajne površine, odlaze kod drugara, u školu ili prodavnicu. Trotineti, bicikli i roleri postali su neizostavan deo njihovog kretanja, što ih uvodi u složen svet saobraćaja.
Roditelji igraju ključnu ulogu u učenju dece pravilima ponašanja u saobraćaju. Svojim primerom i direktnim podučavanjem mogu značajno doprineti smanjenju rizika.
Dete kao suvozač:
- Uvek se vezivati sigurnosnim pojasom u automobilu i insistirati da i dete bude vezano.
- Koristiti dečja sedišta prilagođena uzrastu i objašnjavati detetu značaj sigurnosnog pojasa.
- Tokom vožnje govoriti o semaforima, saobraćajnim znacima i pravilima.
Dete kao pešak:
- Prelaziti ulicu samo na zeleno svetlo, držeći dete za ruku.
- Ukazivati na važnost gledanja na obe strane pre prelaska ulice.
- Izbegavati upotrebu mobilnih telefona ili slušalica u takvim prilikama.
- Objasniti detetu opasnosti od nepravilnog ponašanja u saobraćaju.
Dete kao biciklista:
- Voziti se zajedno s detetom po biciklističkim stazama i ukazivati na pravila ponašanja.
- Učiti dete da proverava ispravnost bicikla pre vožnje – gume, kočnice i osvetljenje.
- Naročito naglasiti važnost osvetljenja tokom večernjih vožnji.
Dete u javnom prevozu:
- Podučiti dete pravilnom ponašanju u vozilima javnog prevoza – pronalaženju sedišta ili pridržavanju za rukohvate.
- Razgovarati s detetom o bezbednom ulasku i izlasku iz vozila.
Priprema dece za saobraćajne izazove može značajno smanjiti rizik od nezgoda. Ipak, povrede se najčešće dešavaju tokom puta do škole i nazad, kada deca nisu pod nadzorom odraslih. S obzirom na to da savremeni način života podrazumeva sve duža putovanja, neophodno je ulagati dodatne napore u edukaciju dece kako bi se u saobraćaju osigurala njihova bezbednost.
Vladimir Paunović, Centar za nestalu i zlostavljanu decu