Sveti Nikola – čvrsta ruka koja nas čuva, daruje i uči da budemo ljudi!

Danas se slavi Sveti Nikola Čudotvorac, kojeg, prema procenama, slavi gotovo polovina pravoslavnih vernika u Srbiji, a druga polovina ide u goste. Katolici ovog sveca slave 6. decembra (Nikolo), a kod pravoslavnih se radi o slavi koju 19. decembra proslavlja veliki broj porodica.

Sveti Nikola je vaseljenski svetac, što znači da ga podjednako poštuje i zapadni i istočni svet. Njemu su posvećeni brojni hramovi u Grčkoj, Bugarskoj, Rusiji i Srbiji, a velika pažnja pridaje mu se i u Britaniji, Italiji, Nemačkoj, Španiji i drugim zemljama.

 

Ko je Sveti Nikola?

Nikola je bio sin pobožnih roditelja Teofana i None iz grada Patare, iz Likije u Maloj Aziji. Rođen je u 3. veku za vreme vladavine rimskog cara Valerijana. Nakon smrti roditelja, sve svoje nasledstvo poklonio je sirotinji i postao je sveštenik. Kasnije se povukao u samoću da bi ostatak života posvetio Bogu i molitvi. Međutim, legenda kaže da mu se Gospod javio u snu i tražio da se vrati među narod kako bi širio veru, pružao mir i utehu. Zato je ostao upamćen kao skroman, strog kada treba, pravedan i milosrdan.

 

Svetac i zaštitnik

U narodu je Sveti Nikola zaštitnik putnika i sirotinje, lađara, splavara, ribara i vodeničara, a veruje se da upravlja morima i vodama, te da čuva od brodoloma i nesreće. Praznuje se kao najčešće krsno ime kod Srba. Na ovaj praznik valja oprostiti dug, pa će godina biti bogata i plodna, a ne bi trebalo podsećati druge na dugovanja i sramotiti ih. Treba ugostiti svakog putnika i poslužiti ga hranom i pićem. Običaj je da se deca na dan slave daruju jabukama, orasima i slatkišima. Na Nikoljdan bi trebalo posaditi pšenicu, da bi izrasla do Božića.

 

Miljenik dece

Jedna od poznatih priča gde je predstavljena velikodušnost Svetog Nikole jeste ona kada je spasao tri kćeri jednog siromaha. Njemu je poklonio tri vreće sa zlatom da bi imao za miraz kćerki, da one ne bi otišle u roblje. Ubacio ih je kroz otvoreni prozor, a priča se da su vreće sletele u čarape ostavljene pored vatre. To je jedno od objašnjenja zašto je do danas sačuvan običaj kačenja prazničnih čarapa u koje će Sveti Nikola tajno ubaciti poklone. Verovalo se, takođe, da deci, dok spavaju, Sveti Nikola ostavlja darove u cipelama ili kraj prozora. Zato deca uoči ovog praznika treba da budu naročito vredna i da čiste svoje sobe i cipele kako bi ugostila Svetog Nikolu.

 

Prema verovanju Sveti Nikola može da izleči svaku boljku!

Prema predanju, smatra se da je Sveti Nikola povratio vid Stefanu Dečanskom, te je stoga ovaj srpski kralj crkvi u Bariju poklonio svetiteljevu ikonu na kojoj se zasniva današnja predstava ovog sveca prihvaćena u celom svetu. Po predanju, na tu ikonu verno je prenet svečev lik nacrtan na saboru u Nikeji, te se ova srpska ikona smatrana čudotvornom. Čak i danas stoji iznad velike časne trapeze koja pokriva grob Svetog Nikole, a načinjena je od srebra koje je poklonio kralj Milutin.

 

Sveti Nikola i/ili Deda Mraz

Upravo zbog te darežljivosti smatra se da je na njemu zasnovan lik Deda Mraza, jer kao što se danas deca raduju Deda Mrazu, tako su ranije iščekivala Svetog Nikolu. U Jugoslaviji se Deda Mraz tek nakon Drugog svetskog rata pojavio kao jedan od komercijalnih simbola novogodišnjih praznika. Deda Mraz, istina, nije isto što i Sveti Nikola, ali imaju sličnosti! I Deda Mraz ima crveni plašt kao Sveti Nikola, voli i daruje decu, ima dugu sedu bradu…

 

Veliki ljudi i njihova dela treba da nas podsete, ali i opomenu da obratimo pažnju na druge oko sebe. Dokaz prijateljstva je da ste tu – uvek i bez obzira na sve. Zato poklanjajte svojim najbližima bezuslovnu podršku i sigurnost. A Kompanija „Dunav“ u okviru projekta Prijatelj od detinjstva nastaviće da misli na najmlađe i bori se za svaki njihov iskreni osmeh! Jer darežljivost nas čini srećnijima i boljima!

           

Pročitajte